Promocija romana „Potpuni prelom“ Rastka Jevtovića održana je u velikoj sali Opštine Zvezdara. Pred publikom, u kojoj je bila i zamenica predsednika Opštine – Dragana Đurić, govorili su: Petar Panić, predsednik Udruženja nastavnika „Dositej Obradović“ u svojstvu izdavača, Dragana Mišić, profesor istorije u Osnovnoj školi „Jelena Ćetković“ i Šestoj beogradskoj gimnaziji u svojstvu recenzenta dela, poznati rok publicista Branimir Lokner u ulozi kritičara. Odlomke Jevtovićevog romana su čitali učenici Pete beogradske gimnazije: Mia Kovačević, Nikolina Kalanj, Teodora Babić i Ivona Lozanac. Program je muzički ukrasila učenica Marija Mihajlović vokalnim izvođenjem džez standarda.

 

Ovo delo obrađuje jednu gotovo zabranjenu temu iz istorije našeg grada: pojavu slobodnog sviranja džez muzike za vreme okupacije u Drugom svetskom ratu i potpuno moderne muzike za ples, koju su stvorili naši džezeri u prvoj polovini pedesetih godina dvadesetog veka. Iako su ovo, naizgled, uže stručne teme, koje bi mogle da interesuju, pre svega, poklonike muzike, ali i istoričare, zapravo je reč o nečemu što ima itekako aktuelni značaj i danas, kada se govori o vidovima zabave, ali i kada se vrši revizija istorije, a razna prevrednovanja onoga što smo decenijama u školi učili upravo su u toku.

 

Naime, Jevtović nam ovim štivom predstavlja potpuno neverovatnu sliku gde džez muzika, koja je u celoj Evropi za vreme Drugog svetskog rata bila zabranjena, ne samo da je slušana, nego je i sasvim nesputano svirana u Beogradu. Uzrok ove pojave leži u činjenici da je upravo ovde funkcionisao Centralni nacistički radio u kome je, pored ostalog, svake večeri, počev od 18.8.1941. uživo izvođena čuvena pesma „Lili Marlen“, koju su pomno slušali nemački vojnici na svim frontovima svake večeri na kraju radio programa. Osim ove, reklo bi se glavne teme,  roman „Potpuni prelom“ obrađuje i sudbine niza istorijskih ličnosti, kao što su Marija Maga Magazinović, Beta Vukanović, Ita Rina i druge. Predstavljena je i sudbina Prve ženske realne, od koje 1953.godine nastaje Peta beogradska gimnazija.

 

Asocijacije na današnje vreme u ovoj knjizi su brojne i nekada sasvim očigledne. Mada se svako umetničko delo obraća zapravo ljudima iz svih vremena jer čuva u sebi univerzalnu poruku. Kao što je veliki antički filozof Aristotel zaključio: istoriografija govori o činjenicama, dok književnost predstavlja nešto što je moguće da se dogodi bilo kada u ljudskom svetu. Roman „Potpuni prelom“ deseto je književno delo Rastka Jevtovića. Autor je, inače, profesor srpskog jezika i književnosti u Petoj beogradskoj gimnaziji, član Udruženja književnika Srbije, predvodnikČeškog pozorišta u Beogradu, „Pozorišta raznih“ i grupe „Orasi“.