U neposrednoj blizini centra Beograda, na brdu nekadašnjeg Velikog Vračara nalazi se Zvezdarska šuma. Generalnim planom Beograda, šuma je 2021. godine proglašena prirodnim dobrom, čime je zaštićena od potencijalne urbanizacije i devastacije.

 

Zvezdara svoje ime duguje Opservatoriji koja u narodu popularno nazvana zvezdarnica a koja je današnji izgled dobila početkom 20. veka, kada je u njenoj blizini počelo uređivanje parka i sadnja zelenila. Najznačajniji korak u ozelenjavanju današnjeg prostora Zvezdarske šume učinjen je nakon 1945. godine, kada je u dobrovoljnim radnim akcijama zasađeno više desetina hiljada sadnica topole, javora i bagrema. Pošumljavanje ovog terena preduzeto je, između ostalog, i zbog zaštite Beograda od košave. Na ovom prostoru, koji se graniči sa Mirijevom, Omladinskim stadionom na Karaburmi i Sportskim centrom „Olimp-Zvezdara“, pošumljena je površina od 145 hektara.

Najveći broj stabala je posađen u periodu od 1948- 1950. godine u velikim akcijama pionira i mladih gorana, pošto je u blizini Opservatorije osnovan Institut „Mihajlo Pupin”.Tokom II svetskog rata, u zvezdarskoj šumi je bila stacionirana nemačka artiljerija, radi odbrane od savezničkog bombardovanja grada 1945. godine.

 

Zvezdarska šuma, pored bogate flore i faune, predstavlja i atraktivno izletište Zvezdaraca koje služi za rekreaciju, odmor i sportske aktivnosti.

Šuma je prirodno okruženje mira i tišine i time idealno mesto za efikasan naučno-istraživački rad i u ovoj  prirodnoj oazi, svoje utočište našle su značajne naučne institucije: Astronomska opservatorija, Institut „Mihajlo Pupin” i Naučno-tehnološki park „Zvezdara“.

 

Od izuzetnog značaja je da očuvanje i zaštita Zvezdarske šume kako bi i buduće generacije uživale u blagodetima prirodne oaze u srcu Beograda.