Građevinska tehnička škola „Branko Žeželj“ ugostila je delegaciju sedmoro direktora srednjih stručnih škola iz Švedske.

Gosti iz Švedske su pokazali interesovanje za učešće Građevinske tehničke škole kao partnera u zajedničkim projektima koje finansira Evropska unija. Projekti bi uključivali posete nastavnika Švedskoj i švedskih nastavnika Građevinskoj tehničkoj školi, da bi se uporedili programi i razmenila iskustva u primeni oblika i metoda rada, što bi doprinelo unapređivanju postojećih sistema. Isto tako, zainteresovani su i za razmenu učenika. Boravak u nekoj od švedskih škola bilo bi dragoceno iskustvo za učenike ove škole, koje bi proširilo njihove vidike, ne samo u obrazovnom, već i u kulturnom i socijalnom smislu.

Švedski obrazovni sistem se unekoliko razlikuje od našeg. Osnovno obrazovanje traje devet godina, nakon koga učenici biraju da li će nastaviti obrazovanje u gimnazijama ili u srednjim stručnim školama. Stručno obrazovanje traje tri godine, a učenici imaju prohodnost i na fakultete, ukoliko žele da nastave školovanje. U tom slučaju, međutim, u školi se opredeljuju za veći broj časova opšteobrazovnih predmeta.

Osnovni predmeti u svakoj školi su švedski jezik i matematika, a ostale opšteobrazovne predmete učenici biraju prema svojim afinitetima ili ambicijama za nastavak obrazovanja.  Državne (oni ih zovu opštinske) i privatne škole su izjednačene pred zakonom i potpuno besplatne za učenike, uključujući i besplatne udžbenike. Privatne škole plaća država, prema broju upisanih učenika.

U stručnim školama obrazuju se različiti profili iz različitih područja rada, pa pod istim krovom uče frizeri, automehaničari, vozači i zidari, na primer. Imaju po tridesetak učenika u odeljenjima i uglavnom nemaju problema sa popunjenošću kapaciteta stručnih škola, jer su zanati u Švedskoj dobro plaćeni.

Država veliku pažnju posvećuje rodnoj ravnopravnosti i podjednakoj zastupljenosti polova u različitim zanimanjima, pa će, recimo, žena koja je završila automehaničarski ili zidarski zanat, kada se zaposli, imati veću platu od svojih muških kolega. Ista je situacija ukoliko se muškarac zapošljava u strukama koje se smatraju tradicionalno ženskim, kao što su frizeri. Udeo praktičnog rada u stručnim školama je značajan. Oko 70% programa realizuje se u preduzećima, što takođe finansira država. Program opšteobrazovnih predmeta se prilagođava struci za koju se učenik obrazuje.

U neformalnom delu sastanka, domaćini su svoje goste proveli kroz školsku zgradu, pokazali im kabinete i učeničke radove i pohvalili se dugom tradicijom škole i njenom opremljenošću.

Razmenjena su iskustva sa švedskim kolegama i zajednički zaključeno  da su, iako postoje određene razlike u obrazovnim sistemima, izazovi sa kojima se susreću zajednički- nedovoljna motivisanost učenika i nezadovoljavjući položaj prosvetnih radnika u društvu.

Na kraju prijatnog druženja, razmenjeni su kontakti, a obe strane su još jednom naglasile da se raduju skorašnjim projektima i budućoj saradnji.